Europski zakon o pristupačnosti (EAA) prvi je zakon koji obvezuje pružatelje digitalnih proizvoda i usluga da zadovolje jasne standarde pristupačnosti i tako osobama sa slušnim, govornim, vizualnim ili motoričkim invaliditetom osiguraju inkluzivnost u digitalnom prostoru.
Stupanje na snagu Europskog zakona o pristupačnosti (Direktiva EU 2019/882) označava važan korak prema postizanju istinski pristupačne Europe. Od 28. lipnja, broj za hitne slučajeve 112, banke, javni prijevoz i drugi proizvodi i usluge dostupni su više od 440 milijuna europskih građana, posebno 100 milijuna osoba s invaliditetom koje žive u EU.
Broj 112 trebao bi omogućiti osobama s komunikacijskim poteškoćama pristup hitnim službama putem glasa, teksta ili videa u stvarnom vremenu i s bilo kojeg mjesta u Europi.
Bankomati moraju imati pristupačna, multisenzorna sučelja kako bi osobe s oštećenjem vida mogle pristupiti bankarskim uslugama. Također moraju ispunjavati određene zahtjeve za visinu kako bi se olakšalo korištenje korisnicima invalidskih kolica i osobama niskog rasta.
Online operacije povezane s upravljanjem financijskim uslugama također moraju biti pristupačne, kao i ugovori povezani s ugovaranjem usluga.
Dug prijelazni period bio je potreban kako bi države članice prilagodile svoje zakonodavstvo, ali i oni na koje se zakon odnosi svoje poslovanje.
Operateri sustava javnog prijevoza morat će izvještavati o pristupačnosti stanica i njihovih usluga. Mrežne stranice ili mobilne aplikacije koje pružaju informacije o prijevoznim uslugama, poput voznog reda ili kupnje karata, te informativni ekrani na stanicama moraju biti u skladu sa zakonskim zahtjevima pristupačnosti.
Zakon također uključuje obvezne zahtjeve za pristupačnost za računala, pametne telefone, platforme za e-trgovinu, televizore, digitalne knjige i sustave za reprodukciju zvuka i videa, među ostalim proizvodima i uslugama.
Zakon također zahtijeva obveznu obuku o invaliditetu i pristupačnosti za pružatelje usluga.
Europski akt o pristupačnosti donesen je još 2019. godine, a u Hrvatskoj je implementiran u Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.
Njime se primjena Direktive o pristupačnosti interneta iz 2016. godine proširila s internetskih stranica i aplikacija javnog sektora (državnih institucija, javnih službi, lokalne samouprave) i na privatni sektor, odnosno tvrtke.
One su svoje digitalne proizvode i usluge morale prilagoditi kriterijima pristupačnosti do 28. lipnja 2025. Tako dug prijelazni period bio je potreban kako bi države članice prilagodile svoje zakonodavstvo, ali i oni na koje se zakon odnosi svoje poslovanje, objašnjava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
"U ovom slučaju je prijelazni period dulji jer je mnogo promjena koje se moraju usvojiti, ali i zato jer je tijekom pregovora većina bila za kasniju primjenu", pojašnjava Borzan zašto se akt o 2019. tek sada implementira.
Tvrtke ili institucije koje ne prilagode svoje digitalne usluge na vrijeme podliježu potencijalnim kaznama. Provođenje akta i kazne, pak, ovise o državama članicama, budući da je tako propisano na EU razini.
"Kazne mogu varirati od financijskih kazni do zabrane prodaje pojedinačnog proizvoda ili pak cjelokupne zabrane poslovanja", upozorava Borzan, no vjeruje da je većina tvrtki spremna na ove promjene, s obzirom na tako stroge kazne i dug prijelazni period.
Povodom potpunog stupanja na snagu EAA-a, AccessibleEU održava niz događaja u Bruxellesu 1. i 3. srpnja kako bi istaknuo njegov utjecaj na svakodnevni život europskih građana i učinio vidljivim napore za osiguranje ujednačene primjene zakonodavstva u svim zemljama EU-a.
Oba događaja osmišljena su za sudjelovanje uživo i online.
681 
