Osobito se posvetila borbi za uklanjanje terorističkih
i ekstremno nasilnih sadržaja s Interneta
Čovjek je društveno biće i prirodno je da se udružuje. Tako, od vrtićke pa do umirovljeničke dobi, prolazi kroz različite, klubove, stranke, organizacije, udruge..., birajući različite predsjednike. Ponekad, samo, pogodi se da se tako dođe i do vođe. Malo kad, međutim, do onakvog, do kakvog su članovi novozelandske Laburističke stranke došli birajući Jacindu Ardern.
Punim imenom, Jacinda Kate Laurell Ardern, političarka je, koja je međunarodnu političku karijeru započela 2017. godine, na mjestu premijerke Novog Zelanda. Činjenicu da je na to mjesto izabrana kao najmlađa (37) od svih svojih prethodnika, itekako je opravdala - i to, kroz, čak, dva mandata (2017 - 2023). I to - ne samo na domaćem terenu, jer i unatoč činjenici da je u veljači svojevoljno napustila navedenu funkciju, dosljedno je nastavila rad na općem dobru.
Između ostalog, tako što se, među mnogim izazovima informatičkog doba, kada su on-line sadržaji dostupni svima i pod istim uvjetima, osobito posvetila borbi za uklanjanje terorističkih i ekstremno nasilnih sadržaja s Interneta.
Međutim, neobično nam se važnom čini napomena, kako tim i takvim naporima, težnja prema otvorenim, sigurnim i slobodnim komunikacijskim kanalima ne postaje nimalo ugrožena.
Na koncu konca, ne smijemo smetnuti s uma da je Ardern političarka modernih shvaćanja koja se jednako razborito oglašava i o mnogim drugim problemima našeg doba, među kojim su pitanja dječjeg siromaštva, i klimatskih promjena, zasigurno među najznačajnijim.
Stoga je, bez imalo oklijevanja, u rujnu 2019., na Generalnoj skupštini UN-a i u govoru poznatom pod naslovom "Will you join us?", čitavu međunarodnu zajednicu pozvala na učinkovitiju akciju njihova iskorjenjivanja. Baš onako, kako je i sama, za rad na tzv. Pozivu iz Christchurcha, okupila zajednicu s više od 120 vlada, organizacija civilnog društva i pružatelja internetskih usluga, među kojima je i Republika Hrvatska.
490 
