Imigranti, osobe s invaliditetom i osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti suočavaju se s većom diskriminacijom u EU nego oni koji ne pripadaju tim skupinama
KOJE SE SKUPINE LJUDI OSJEĆAJU DISKRIMINIRANO U EU I U KOJOJ MJERI?
7,9% žena iz inozemstva izjavilo je da se suočavaju s diskriminacijom u javnim prostorima
Imigranti, osobe s invaliditetom i osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti suočavaju se s većom diskriminacijom u EU nego oni koji ne pripadaju tim skupinama.
U 2024. godini 5,9% građana EU-a u dobi od 16 i više godina izjavilo je da se osjećaju diskriminirano prilikom traženja smještaja.
Međutim, ta se brojka povećava na 10,1% među ljudima u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, prema najnovijim podacima Eurostata.
Prošle godine, više od jednog od osam muškaraca rođenih u inozemstvu prijavilo je da je doživjelo diskriminaciju prilikom potrage za smještajem.
Sličan trend uočen je u interakcijama s javnim službama ili upravnim uredima, gdje je 9,2% građana u riziku od siromaštva prijavilo da su doživjeli diskriminaciju, u usporedbi sa samo 4,2% onih koji nisu u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Iako je samopercipirana diskriminacija u javnim prostorima i obrazovnim okruženjima bila općenito rjeđa, ipak je češće prijavljivana među osobama u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Konkretno, 5,7% ove skupine doživjelo je diskriminaciju u javnim prostorima, dok se 4,4% osjećalo diskriminirano u obrazovnim okruženjima.
Osobe s invaliditetom također navode da doživljavaju više diskriminacije od onih bez invaliditeta.
U 2024. godini u EU se 8,3% osoba s nekom vrstom invaliditeta osjećalo diskriminirano prilikom traženja smještaja. To je otprilike 1,6 puta više od brojki za osobe bez invaliditeta.
Razlika u samoprijavljenoj diskriminaciji još je veća prilikom kontaktiranja javnih službi i upravnih ureda, pri čemu 9,3% osoba s ograničenjima aktivnosti prijavljuje samopercipiranu diskriminaciju, što je 2,3 puta više od brojke za one bez takvih ograničenja (4,1%).
Samopercipirana diskriminacija među osobama rođenim u inozemstvu
Ne-domaći pojedinci imaju tendenciju osjećati se više diskriminirano u usporedbi s domaćim.
Prošle godine, više od jednog od osam muškaraca rođenih u inozemstvu prijavilo je da je doživjelo diskriminaciju prilikom potrage za smještajem, što je stopa koja je 3,4 puta veća od stope muškaraca rođenih u zemlji.
Slično tome, 11,6% imigrantica izjavilo je da je doživjelo diskriminaciju, što je 2,5 puta više od stope za žene rođene u zemlji.
Osim toga, 7,9% žena iz inozemstva izjavilo je da se suočavaju s diskriminacijom u javnim prostorima, u usporedbi s 3,1% žena rođenih u zemlji.
Najznačajnije razlike u samoprijavljenoj diskriminaciji u javnim prostorima između osoba rođenih u zemlji i onih rođenih u inozemstvu utvrđene su u Poljskoj, Portugalu, Češkoj i Italiji.
U tim zemljama, ljudi rođeni izvan njih imaju pet puta veću vjerojatnost da će se osjećati diskriminirano u javnosti nego oni rođeni lokalno.
420 
