Oko dva milijuna osoba s invaliditetom živi u institucijama u EU
PRISTUPAČNO STANOVANJE KLJUČNO ZA NEOVISNOST OSOBA S INVALIDITETOM
Danska ministrica socijalnih poslova poziva EU da se uhvati u koštac s rastućom
institucionalizacijom osoba s invaliditetom osiguravanjem pristupačnog stanovanja
EU bi se trebala pozabaviti rastućim brojem osoba s invaliditetom koje žive u ustanovama u svojim nadolazećim planovima za pristupačno stanovanje, izjavila je danska ministrica za socijalna pitanja i stanovanje.
„Prvo moramo poraditi na stanovanju, ali da bismo to učinili, potrebni su nam pristupačni stanovi, a isto vrijedi i za samostalan život“, rekla je Sophie Hæstorp Andersen.
„Moramo osigurati više samostalnog života, ali to također znači osigurati pristupačno stanovanje.“
Život u ustanovi pokazao se kao uzrok izolacije, depersonalizacije i paternalizma, kao i nedostatka kontrole nad svakodnevnim odlukama i rutinom.
Iako međunarodni sporazumi pozivaju na neovisnost i uključivanje osoba kojima je potrebna skrb ili podrška, mnoge države članice EU-a još uvijek se uvelike oslanjaju na veliki institucionalni život.
Prema najnovijim dostupnim podacima iz 2020. godine, oko dva milijuna osoba s invaliditetom živi u institucijama u EU. Većina su osobe s intelektualnim teškoćama ili složenim potrebama za podrškom.
Život u ustanovi pokazao se kao uzrok izolacije, depersonalizacije i paternalizma, kao i nedostatka kontrole nad svakodnevnim odlukama i rutinom.
Broj odraslih koji žive u institucijama čak je porastao u polovici država članica EU u posljednjem desetljeću.
Eurofound izvještava da se institucionalizacija osoba s invaliditetom enormno povećala u zemljama EU-a - porast od 29% u desetljeću koje je prethodilo najnovijoj procjeni.
Međutim, situacija se uvelike razlikuje među državama članicama.
Na primjer, Francuska je u posljednjem desetljeću zabilježila 100%-tni porast broja odraslih koji žive u ustanovama za smještaj, dok je Finska zabilježila pad od 60%. U međuvremenu, Italija i Luksemburg nisu ostvarili nikakav napredak, prema Eurofoundu.
Iza institucionalizacije osoba s invaliditetom stoji nedostatak pristupačnog smještaja, lokalnih usluga i programa osobne pomoći - što obiteljima ostavlja drugu mogućnost nego smjestiti svoje rođake u institucije radi sigurnosti i podrške.
Što EU čini kako bi poboljšala životne uvjete?
Tijekom protekle godine EU je predložio inicijative poput Europske kartice za osobe s invaliditetom i Europske parkirne kartice, s ciljem poboljšanja slobodnog kretanja osoba s invaliditetom diljem bloka.
Trenutna strategija EU-a ima za cilj uključiti uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte života, s preporukama usmjerenima na razvoj vještina, pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te veće sudjelovanje u političkom i društvenom životu.
Iako zaključci Vijeća odražavaju mnoge točke koje je pokrenuo pokret osoba s invaliditetom, države članice EU-a očito su pokušale izbjeći odgovornost, prema riječima Yannisa Vardakastanisa, predsjednika Europskog foruma osoba s invaliditetom (EDF).
Prošle godine Europska komisija objavila je i smjernice kako bi pomogla zemljama u unapređenju mjera za samostalan život i uključivanje u zajednicu, omogućujući im ispunjavanje obveza prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, dokumentu koji su potpisale i ratificirale sve države članice EU-a.
235 
