Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu osmu godinu zaredom
SVJETSKO IZVJEŠĆE O SREĆI: POLOVICA OD 10 NAJSRETNIJIH ZEMALJA SVIJETA JE U EU
Najsretnije zemlje redovito postižu visoke rezultate u mjerenjima socijalne podrške, povjerenja i opće dobrobiti
Polovica od 10 najsretnijih zemalja svijeta je u EU. Na ljestvici dominiraju zemlje s malim brojem stanovnika, dok zemlje s populacijom manjom od 15 milijuna općenito pozitivno ocjenjuju kvalitetu svog života.
Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu osmu godinu zaredom, prema Svjetskom izvješću o sreći 2025.
Stručnjaci kao čimbenike navode pristup prirodi i snažan sustav socijalne skrbi.
Slijede Danska, Island i Švedska.
Te zemlje redovito postižu visoke rezultate u mjerenjima socijalne podrške, povjerenja i opće dobrobiti.
Sreća u Finskoj nije stalna radost, već osjećaj sigurnosti, povjerenja i ravnoteže u svakodnevnom životu.
Svjetsko izvješće o sreći ispitalo je više od 100.000 ljudi u 140 zemalja i teritorija.
"Sreća u Finskoj nije stalna radost, već osjećaj sigurnosti, povjerenja i ravnoteže u svakodnevnom životu. Dolazi iz spoznaje da je podrška tu kada je potrebna, bilo kroz naše snažne socijalne politike, visokokvalitetno obrazovanje ili pristup prirodi", rekla je Miika Mäkitalo, izvršna direktorica HappyOrNot, finske tvrtke koja pomaže tvrtkama u mjerenju zadovoljstva kupaca.
Mäkitalo je dodala: "Kao društvo cijenimo jednakost i održivost, stvarajući okruženje u kojem ljudi osjećaju podršku i mogu napredovati. Politike kao što su velikodušni roditeljski dopust i pristupačna skrb o djeci osiguravaju da obitelji imaju i financijsku sigurnost i vrijeme koje mogu provesti sa svojom djecom, odražavajući širu posvećenost dobrobiti i ravnoteži između poslovnog i privatnog života."
Dijeliti obroke i imati se na koga osloniti
Društva u kojima ljudi često dijele obroke prijavljuju veću sreću i društvenu podršku.
Poljska je jedina zemlja EU-a zastupljena u prvih 10 s prosječno više od 10 zajedničkih obroka tjedno.
S druge strane, Estonija je na samom dnu liste, gdje stanovnici navode da dijele samo 2,7 obroka tjedno.
Ljudi koji žive sami manje su sretni.
U Europi kućanstvo od četiri do pet osoba pokazuje najveću razinu sreće.
Međutim, usamljenost među mladim odraslim osobama raste, a 19% ih je izjavilo da se nemaju na koga osloniti - porast od 39% od 2006.
Mnogi mladi odrasli podcjenjuju empatiju svojih vršnjaka, zbog čega izbjegavaju povezivanje s drugima i propuštaju prilike za smislene odnose.
Djela dobrote porasla su tijekom pandemije COVID-19 i ostala su 10% iznad razine prije pandemije.
Čini se da su doniranje i volontiranje uobičajeniji u srednjoj i istočnoj Europi, dok je dijeljenje materijalnih resursa češće u zapadnoj Europi.
"Ovogodišnje izvješće tjera nas da gledamo dalje od tradicionalnih odrednica kao što su zdravlje i bogatstvo. Ispostavilo se da su dijeljenje obroka i povjerenje u druge čak i jači prediktori blagostanja nego što se očekivalo", rekao je Jan-Emmanuel De Neve, direktor Oxfordovog Centra za istraživanje dobrobiti i urednik World Happiness Reporta.
"U ovoj eri društvene izolacije i političke polarizacije moramo pronaći načine da ponovno okupimo ljude za stolom - to je ključno za naše individualno i kolektivno blagostanje."
415 
