Obnovljeni stari dvorci pružaju uvid u prošlost, istovremeno stvarajući radna mjesta i potičući lokalna gospodarstva
SREDNJOVJEKOVNI DVORCI U HRVATSKOJ POSTAJU UPORIŠTA ODRŽIVOG TURIZMA
Oronuli zidovi sada su domaćini potraga za blagom za djecu, uz
festivale poezije, radionice meditacije i jazz i pop/rock koncerte
Dva drevna dvorca u hrvatskoj regiji Istri obnovljena su i preuređena kako bi im se dao drugi život. Na taj način staro kamenje pruža uvid u prošlost - istovremeno stvarajući radna mjesta i potičući lokalna gospodarstva.
Dvorac Morosini-Grimaninalazi se u srcu malog sela Svetvinčenat. Jedan je od glavnih i bolje očuvanih renesansnih dvoraca u Istri u Hrvatskoj.
Dugo vremena napušten, sada godišnje prima oko 45 000 posjetitelja i u sezoni zapošljava 12 djelatnika. Njegova potpuno obnovljena arhitektonska struktura pruža okruženje za brojne aktivnosti za djecu i odrasle, uključujući escape-room igre, vjenčanja, kulinarske degustacije, team building, koncerte ili srednjovjekovne večeri.
Njegova okolica se također koristi za lokalne tržnice hrane ili tradicionalne igre.
Foto: dvorac Morosini-Grimani godišnje posjeti oko 45 000 posjetitelja (grimanicastle.com)
Menadžeri tvrde da se ove aktivnosti uvijek pažljivo biraju s obzirom na njihovu održivost.
„Dvorac je bio ovdje prije nas i moramo se pobrinuti da ostane i nakon nas“, objašnjava Matija Ljuba, voditelj kreativnog razvoja dvorca.
„I to je nešto o čemu razgovaramo sa svim gostima koji dolaze ovdje: da se zabave i uživaju, ali da poštuju svaki kamen.“
Foto: jedan od tornjeva dvorca Morosini-Grimani (glasistre.hr)
Morosini-Grimani jedan je od dva dvorca odabrana u okviru europskog projekta čiji je cilj dati drugi život drevnim utvrdama regije, kako bi pružile uvid u prošlost, a istovremeno stvorile radna mjesta i potaknule lokalna gospodarstva. Ukupni proračun projekta KulTERRA iznosio je oko 3 milijuna eura. 85% tog iznosa pokriveno je europskom kohezijskom politikom.
Drugi dvorac o kojem je riječ je daleko izoliraniji. Tvrđava Petrapilosadatira iz 10. stoljeća i nalazi se u blizini malog sela Buzet.
Foto: pogled na dvorac Petrapilosa u Istri (TZ Buzet)
Njegovi oronuli zidovi sada su domaćini potraga za blagom za djecu, uz festivale poezije, radionice meditacije i jazz i pop/rock koncerte.
Njegov izolirani položaj dodatno je otežavao osmišljavanje i logistički razvoj ovih aktivnosti, kaže Matija Nezić, kulturni i umjetnički koordinator dvorca Petrapilosa.
„Možda je u povijesti ova izolacija pružala prednost kao strateški obrambeni položaj. Međutim, danas je to vrlo, vrlo nepristupačan teren. Nemamo dovoljno dobre ceste za organiziranje većih turističkih grupa koje dolaze autobusom jer tada to zaista postaje problem. Radimo na poboljšanju situacije“, objašnjava Nezić.
Bez obzira na izazove s kojima se susreću i pronađena rješenja, budućnost ovih dvoraca doista ovisi o njihovoj sposobnosti da se nastave iznova izmišljati kao bastioni održivog kulturnog turizma, tvrdi arheolog uključen u njihovo proučavanje i obnovu.
Foto: glavna zgrada i obnovljena kapela u dvorcu Petrapilosa (EuroNews)
„Kada obnovimo strukture koje su još uvijek sačuvane, ako se ne koriste, ubrzo nakon toga ponovno ćemo imati problema jer će se strukture ponovno urušiti ili uništiti, a onda je teško pronaći financijska sredstva za njihov ponovni popravak“, kaže arheolog Josip Višnjić, koji je proučavao povijest dvorca Petrapilosa i radio na njegovoj obnovi.
„Dakle, kada imate prostor koji je u stanju kao ovdje u Petrapilosi, to stvarno privlači ljude“, dodaje Višnjić, koji je ujedno i docent arheologije na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Vodeći partner projekta 'KulTERRA' bila je Općina Svetvinčenat, a projekt je uključivao blisku suradnju s još 11 partnera iz javnog, privatnog i civilnog sektora.
453 
