Direktiva za pregled i ažuriranje popisa onečišćujućih tvari koje utječu na površinske i podzemne vode te odgovarajućih regulatornih standarda
POSTIGNUT PRIVREMENI DOGOVOR O AŽURIRANJU PRIORITETNIH TVARI U POVRŠINSKIM I PODZEMNIM VODAMA
Ovim se sporazumom ažuriraju standardi kvalitete okoliša za niz onečišćujućih tvari i dodaju novi
Predsjedništvo Vijeća i predstavnici Europskog parlamenta danas su postigli privremeni politički dogovor o predloženoj direktivi za pregled i ažuriranje popisa onečišćujućih tvari koje utječu na površinske i podzemne vode te odgovarajućih regulatornih standarda.
Ovim se sporazumom ažuriraju standardi kvalitete okoliša za niz onečišćujućih tvari i dodaju novi, usklađujući politiku EU-a o vodama s najnovijim znanstvenim dokazima.
Revizija je važan korak u zaštiti kvalitete vode u Europi. Njome se jača okvir za rješavanje problema štetnih kemikalija, poboljšava praćenje i osigurava usklađenost pravila s planovima upravljanja riječnim slivovima koji usmjeravaju provedbu vodne politike diljem EU-a.
Ovaj sporazum osigurava da europsko zakonodavstvo o vodama ide ukorak sa znanošću i novim onečišćujućim tvarima. Postiže pažljivu ravnotežu između ambicije i fleksibilnosti za države članice, a istovremeno jača zaštitu naših rijeka, jezera i podzemnih voda. Iznad svega, štiti zdravlje građana EU-a i budućih generacija smanjenjem izloženosti štetnim kemikalijama u našoj vodi.
Magnus Heunicke, danski ministar za okoliš i ravnopravnost spolova
Glavni elementi sporazuma
Ažurirani popis onečišćujućih tvari
Sporazum uvodi nove tvari na popise prioriteta, uključujući pesticide, farmaceutske proizvode, bisfenole te per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS). Trifluoroctena kiselina (TFA) , produkt razgradnje određenih PFAS-a, bit će dodana početno predloženom zbroju od 24 PFAS-a za površinske vode.
Također se uvodi zbirni standard pesticida za površinske vode i postavlja se na 0,2 µg/l, koji obuhvaća tvari koje su već navedene kao prioritetne tvari. Bisfenol - A označen je kao prioritetna opasna tvar. Određene tvari koje više nisu relevantne na razini EU-a, poput atrazina, ukidaju se, dok se za druge standardi pooštravaju u skladu s najnovijim znanstvenim savjetima.
Sporazum jača i pojednostavljuje obveze praćenja i izvješćivanja za države članice EU-a kako bi se poboljšalo praćenje i transparentnost kvalitete vode diljem EU-a bez nametanja prekomjernih administrativnih opterećenja. Države članice sada će morati:
izvještavati o podacima o biološkoj kvaliteti svake tri godine o zdravlju vodenih ekosustava u površinskim vodama,
izvještavati podatke o kemijskoj kvaliteti površinskih i podzemnih voda svake dvije godine - s mogućnošću da države članice dobrovoljno izvještavaju podatke godišnje,
izvješće o ukupnom stanju vodnih tijela i dalje se objavljuje svakih šest godina , u skladu sa šestogodišnjim ciklusom za planove upravljanja riječnim slivovima.
Za površinske vode uvest će se praćenje na temelju učinaka (EBM), čime će se poboljšati sposobnost otkrivanja štetnih kemijskih smjesa. EBM je napredni pristup koji se koristi za procjenu kvalitete vode, a usmjeren je ne samo na specifične kemikalije već i na ukupni utjecaj onečišćujućih tvari na ekosustave i organizme u vodi. Umjesto mjerenja samo pojedinačnih kemikalija, EBM procjenjuje kako kombinacija kemikalija utječe na okoliš. Konkretno, ograničena i ciljana upotreba EBM-a bit će obvezna za estrogene tvari tijekom dvogodišnjeg razdoblja.
Kako bi se pomoglo državama članicama u razvoju novih metoda i praćenju povećanog broja prioritetnih tvari, sporazum predviđa mogućnost uspostave zajedničkog centra za praćenje na razini EU-a. Komisija će procijeniti mogućnosti za njegovu uspostavu, financiranje i funkcioniranje. Korištenje centra bilo bi dobrovoljno i dostupno svim zainteresiranim državama članicama.
Nepogoršanje i izuzeća
Okvirna direktiva o vodama (ODV) već zahtijeva od država članica da spriječe pogoršanje stanja vodnih tijela. Do sada je ta obveza bila općenito definirana u ODV-u i pojašnjena tijekom godina kroz sudsku praksu Suda pravde. Suzakonodavci su se dogovorili o definiciji pogoršanja u skladu s postojećom sudskom praksom.
Uvest će se dva dodatna izuzeća : jedno za kratkotrajno privremeno pogoršanje i drugo za slučajeve kada se onečišćenje premješta bez povećanja ukupnog opterećenja. Primjenjivat će se zaštitne mjere, posebno u vezi s pitkom vodom.
Usklađenost i rokovi
Države članice imat će rok do 2039. za postizanje usklađenosti s novim standardima i za površinske i za podzemne vode, s dodatnim i strogo uvjetovanim produljenjem mogućim do 2045. U slučaju tvari s revidiranim i strožim standardima kvalitete okoliša u površinskim vodama, rok za usklađenost je 2033.
Rok od 20 godina za postupno ukidanje prioritetnih opasnih tvari se poštuje, čime se osigurava postupno uklanjanje najopasnijih onečišćujućih tvari.
Sljedeći koraci
Privremeni sporazum sada će odobriti Vijeće i Parlament prije nego što bude formalno usvojen i stupi na snagu. Države članice morat će prenijeti direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 21. prosinca 2027 .
Pozadina
Prema podacima iz planova upravljanja riječnim slivovima, ključnog alata Okvirne direktive o vodama (ODV), 46% površinskih voda i 24% podzemnih voda u EU ne postiže dobro kemijsko stanje, s ekstremnim razlikama među državama članicama. Provjera prikladnosti ODV-a iz 2019. godine istaknula je potrebu ažuriranja popisa zabrinjavajućih onečišćujućih tvari (uključujući pesticide, gnojiva i kemikalije) kako bi se nadoknadili nedostaci trenutnog popisa, koji izostavlja neke nove tvari i usredotočuje se na pojedinačne tvari zanemarujući kumulativne ili kombinirane učinke smjesa. Provjera prikladnosti također je utvrdila nedostatke u provedbi koji se prevode u neusporedive podatke između država članica te loše upravljanje podacima i izvještavanje.
Predložena direktiva izmijenit će Okvirnu direktivu o vodama, Direktivu o podzemnim vodama i Direktivu o standardima kvalitete okoliša te će doprinijeti ambiciji EU-a da do 2050. godine postigne okoliš bez štetnog onečišćenja.
339 
