Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Danska će održati prijevremene parlamentarne izbore 24. ožujka
DANCI 24. OŽUJKA IZLAZE NA PRIJEVREMENE IZBORE
Premijerka Mette Frederiksen traži novi mandat
nakon napetog sukoba sa SAD-om oko Grenlanda
Danska će održati prijevremene izbore 24. ožujka dok premijerka Mette Frederiksen traži novi mandat nakon napetog sukoba sa SAD-om oko Grenlanda.
Danska premijerka Mette Frederiksen je objavila da će se u zemlji 24. ožujka održati parlamentarni izbori, dajući građanima priliku da glasaju nekoliko mjeseci ranije nakon napetog sukoba s Washingtonom oko Grenlanda.
Birači će odlučiti tko će sjediti u danskom parlamentu, Folketingu, i izabrati njegovih 179 zastupnika.
Glavni izazov za vladu Mette Frederiksen tijekom protekle godine bio je snalaženje u želji američkog predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanjem Grenlanda.
Većina mjesta u dvorani - 175 - rezervirana je za zastupnike koji predstavljaju danske izborne jedinice, dok su preostala četiri podijeljena između zastupnika iz dvaju autonomnih teritorija Kraljevine Danske, Grenlanda i Farskih Otoka.
„Sada je na vama, biračima, da odlučite kojim će smjerom Danska ići u sljedeće četiri godine. I ja se tome radujem“, rekla je Frederiksen dok je objavljivala izbore zastupnicima parlamenta.
Opći izbori u Danskoj moraju se održati barem svake četiri godine, ali aktualni premijer može ih raspisati u bilo kojem trenutku. Posljednji izbori održani u toj državi članici NATO-a i EU održani su u studenom 2022., a rezultirali su trostranačkom koalicijom, koja je premostila podjelu između ljevice i desnice.
Frederiksen, socijaldemokratkinja lijevog centra, vodi zemlju od sredine 2019. Trenutačno vodi vladu s Liberalnom strankom, koju predvodi aktualni ministar obrane Troels Lund Poulsen, i centrističkom Umjerenom strankom, koju predvodi ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, koji je prethodno obnašao dužnost premijera.
Glavni izazov za vladu Mette Frederiksen tijekom protekle godine bio je snalaženje u želji američkog predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanjem Grenlanda, što je kulminiralo njegovom prošlomjesečnom prijetnjom uvođenjem novih carina Kopenhagenu i nekoliko drugih zemalja EU-a.
Trump je tvrdio da Washington treba steći otok u sjevernom Atlantiku iz, kako je rekao, razloga nacionalne sigurnosti, budući da Rusija i Kina predstavljaju ozbiljnu prijetnju Grenlandu i arktičkoj regiji, što je izazvalo zabrinutost u Bijeloj kući.
Spor je završio nakon što je Trump objavio da je dogovoren okvirni sporazum o jačanju sigurnosti Arktika nakon razgovora sa šefom NATO-a Markom Rutteom na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
Nakon toga, američki, danski i grenlandski dužnosnici započeli su tehničke razgovore o provedbi sporazuma. Frederiksen i drugi istaknuti danski dužnosnici više su puta rekli da se o suverenitetu zemlje ne može pregovarati.
Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ranije u veljači, Frederiksen je rekla da ne vjeruje da je kriza prošla, napominjući da misli da Washington još uvijek želi anektirati Grenland.
102 
No More Articles 
