Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Komentari Komisije u petak uslijedili su kao odgovor na izvješće Financial Timesa u kojem se sugerira da Bruxelles želi povećati kupnju američke robe za 50 milijardi eura
BRUXELLES: SAD-u NISU DANA NIKAKVA FORMALNA TRGOVINSKA OBEĆANJA
U pregovorima s Washingtonom, Bruxelles također naglašava trgovinu
uslugama - što se često zaboravlja u javnim izjavama Bijele kuće
Europska komisija traži načine za potencijalno smanjenje trgovinskog viška sa SAD-om, iako naglašava da još nije dana nikakva službena ponuda.
Europski dužnosnici rade protiv vremena kako bi osigurali trgovinski sporazum s Washingtonom prije početka srpnja, kada će stupiti na snagu takozvane "recipročne" tarife na robu iz EU poslanu u SAD.
„Apsolutno smo predani pronalaženju sporazuma sa SAD-om koji će koristiti objema stranama“, rekao je glasnogovornik Europske komisije Olof Gill, napominjući da „trenutno nije bilo nikakve formalne ponude SAD-u“.
EU se trenutno suočava s mogućnošću 20%-tne carine na robu koju šalje u SAD, što je politika koju je Bijela kuća osmislila kako bi uravnotežila svoj trgovinski deficit s blokom od 235,6 milijardi dolara (208,2 milijarde eura). Taj ukupni iznos, od 2024., odnosi se na robu, a ne na usluge.
Iako je deficit djelomično povezan sa snagom američkog gospodarstva i dolara, Trump neravnotežu smatra iskorištavanjem. Kao odgovor na paniku na tržištu, američki predsjednik je početkom travnja najavio 90-dnevnu pauzu svojih tarifnih planova, iako je ostavio na snazi osnovnu carinu od 10%. Kao odgovor, Bruxelles je pauzirao uzvratne carine na 21 milijardu eura američke robe do 14. srpnja.
Komentari Komisije u petak uslijedili su kao odgovor na izvješće Financial Timesa u kojem se sugerira da Bruxelles želi povećati kupnju američke robe za 50 milijardi eura kako bi smanjio trgovinski deficit sa SAD-om.
Prema novinarima Financial Timesa, koji su intervjuirali povjerenika EU za trgovinu Maroša Šefčoviča, Bruxelles želi povećati kupnju LNG-a iz SAD-a, kao i poljoprivrednih proizvoda poput soje.
„To je u potpunosti u skladu s onim što Europska komisija govori otkad je predsjednik Trump pobijedio na izborima“, rekao je Gill u petak.
„Postoje područja u kojima vjerujemo da potencijalno možemo povećati uvoz iz SAD-a, a to bi također imalo dodatnu korist od smanjenja... viška robe u trgovini koji imamo i koji se čini takvom fiksacijom s druge strane Atlantika.“
Šefčovič je za Financial Times također rekao da Bruxelles neće prihvatiti scenarij u kojem osnovna carina od 10% na robu EU ostane na snazi.
Na pitanje o komentarima u petak, Komisija nije izravno odgovorila. Gill je umjesto toga naglasio da su carine instrument politike u kojoj svi gube te je govorio o Bruxellesovom trgovinskom prijedlogu "nula za nula". EU je predložila sporazum u kojem se ne bi naplaćivale carine na određenu robu prilikom trgovine sa SAD-om.
U pregovorima s Washingtonom, Bruxelles također naglašava trgovinu uslugama - što se često zaboravlja u javnim izjavama Bijele kuće. EU je 2023. izvezao 319 milijardi eura usluga u SAD, dok je uvozio 427 milijardi eura.
Autor (preveo i prilagodio): Mario Mehaković
Izvor: euronews.com
Foto naslovna: Credibile montaža/X - @olofgill's video Tweet
78 
No More Articles 
