Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Summit dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump započeo razgovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini
EU: 6. OŽUJKA IZVANREDNI SUMMIT O JAČANJU EUROPSKE OBRANE
Costa: "Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i europsku sigurnost"
Čelnici Europske unije sastat će se na izvanrednom summitu 6. ožujka kako bi razgovarali o dodatnoj potpori Ukrajini, europskim sigurnosnim jamstvima i načinu plaćanja europskih obrambenih potreba, rekli su dužnosnici EU-a u nedjelju.
"Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i europsku sigurnost. Tijekom svojih konzultacija s europskim čelnicima, čuo sam zajedničku predanost suočavanju s tim izazovima na razini EU-a: jačanje europske obrane i odlučujući doprinos miru na našem kontinentu i dugoročnoj sigurnosti Ukrajine", rekao je predsjedavajući samita EU-a, Antonio Costa, na X-u.
Summit dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump započeo razgovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, ali bez pozivanja Ukrajine ili Europske unije za stol.
Trumpova administracija također je jasno rekla da je sada više usredotočena na Kinu nego na Rusiju i da će Europljani morati više ulagati u vlastitu obranu, a ne računati na Washington.
Prema sporazumu među članicama NATO-a, zemlje EU-a koje su dio saveza trebale bi svake godine trošiti 2% BDP-a na obranu, no mnoge, uključujući velike zemlje poput Njemačke, Italije ili Španjolske, ipak troše manje.
Europska komisija procjenjuje da je za ulaganja EU-a u obranu potrebno 500 milijardi eura u sljedećih 10 godina, a čelnici EU-a raspravljat će o tome kako pronaći novac, iako zajedničko zaduživanje vjerojatno neće biti na stolu, rekli su dužnosnici.
Čelnici su se vjerojatnije usredotočili na korištenje sredstava EU-a u vojne svrhe koja su već dostupna ili na olakšavanje trošenja nacionalnih sredstava bez ograničenja pravila EU-a.
Dužnosnici su raspravljali o mogućem korištenju za obranu oko 90 milijardi eura zajmova i nekih bespovratnih sredstava iz fonda EU-a za oporavak nakon pandemije koji vjerojatno neće biti potrošeni prije roka 2026.
Također se raspravlja o korištenju kohezijskih fondova EU - novca iz dugoročnog proračuna EU namijenjenog izjednačavanju životnog standarda u cijelom bloku - za projekte koji bi mogli pomoći vojsci.
Konačno, Bruxelles bi mogao proglasiti da su sva ulaganja u obranu izuzeta od ograničenja EU-a na državnu potrošnju, čime bi se izbjeglo kažnjavanje vlada za upuštanje u velike obrambene projekte.
"Cilj je dobiti jasniju sliku o tome što je moguće unijeti u obrambenu bijelu knjigu, koja izlazi ubrzo nakon toga", rekao je jedan diplomat EU-a.
"Sve opcije - fond za oporavak, kohezijski fondovi i pravila potrošnje - su na stolu. Jasno je da zajedničko zaduživanje neće proći s obzirom na stavove Njemačke, Nizozemske, Švedske, a možda i Austrije", rekao je diplomat.