Bruxelles se nada da će pametnije vozačke navike uštedjeti benzin i dizel dok se energetska kriza u Zaljevu odugovlači
EU KOMISIJA PREDLAŽE PAKET HITNIH ENERGETSKIH MJERA
„Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve češćim energetskim šokovima“
Europska komisija ima novu ideju za suočavanje s nadolazećom energetskom krizom: naučiti Europljane kako voziti na energetski učinkovit način.
Prijedlog je dio niza novih ideja za uštedu energije - od obveznog rada od kuće do subvencija za javni prijevoz - dok se EU priprema za pogoršanje posljedica rata u Perzijskom zaljevu.
U nacrtu svog nadolazećeg paketa hitnih energetskih mjera, koji će biti predstavljen u srijedu, Komisija iznosi širok raspon mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje - zamišljenih kao najbrži i najjeftiniji način suzbijanja ovisnosti o uvoznim gorivima.
Uz pozive na smanjenje potrošnje, nacrt Komisije također naglašava zaštitu potrošača energetskim bonovima, pomoći za prihode i privremenim zabranama isključenja struje, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju i čiste tehnologije.
„Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve češćim energetskim šokovima“, stoji u dokumentu.
U središtu prijedloga su praktične preporuke za ciljanje svakodnevnih navika.
To uključuje prijedlog o "podizanju svijesti i ponudi edukacija o ekološkoj vožnji" kako bi se smanjila potrošnja goriva, uz dane bez automobila u gradovima, proširenje biciklističkih staza, promicanje teretnih bicikala za dostavu i zahtjev da tvrtke ograniče putovanje zrakoplovom na posao.
Vlade se također potiču da promoviraju barem jedan dan rada na daljinu tjedno, smanje cijene javnog prijevoza ili ga učine besplatnim za neke korisnike te da odvrate ljude od korištenja privatnih automobila.
Drugi prijedlozi uključuju poticanje teretnih brodova na usporavanje - takozvano "sporo parenje" - kako bi se uštedjelo gorivo, te traženje od javnih i poslovnih zgrada da snize temperature bojlera ili prilagode postavke klima uređaja.
Ovaj pritisak dolazi u trenutku kada sukob u Perzijskom zaljevu i dalje guši 20 posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što rezultira vrtoglavim rastom cijena i rizikom od nestašice mlaznog goriva, dizela i benzina.
EU je u 2025. godini potrošila više od 330 milijardi eura na uvoz energije, a od početka rata u Iranu dodatnih 22 milijarde eura na uvoz fosilnih goriva, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
„Ovo pokazuje ogroman utjecaj ove krize na naše gospodarstvo“, rekla je, upozoravajući da bi poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem mogli potrajati čak i ako neprijateljstva prestanu.
Iako su dužnosnici EU naglasili da nema neposredne nestašice ponude , Bruxelles očekuje da će nestabilnost cijena i dalje pogađati potrošače i poduzeća, što smanjenje potražnje čini hitnim prioritetom.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen već je krajem ožujka pozvao Europljane da rade od kuće i smanje putovanja, upozoravajući na "vrlo ozbiljnu situaciju" kojoj se ne nazire jasan kraj. Međunarodna agencija za energiju 20. ožujka iznijela je sličan popis mjera na strani potražnje.
Uz pozive na smanjenje potrošnje, nacrt Komisije također naglašava zaštitu potrošača energetskim bonovima, pomoći za prihode i privremenim zabranama isključenja struje, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju i čiste tehnologije.
Također ocrtava niz širih strukturnih intervencija za stabilizaciju tržišta, uključujući bližu koordinaciju skladištenja plina i oslobađanja zaliha nafte u EU te brže uvođenje domaće čiste energije poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.
Komisija također najavljuje potencijalne izmjene okvira EU-ovog sustava trgovanja emisijama , o kojem se mnogo raspravlja , te ostavlja otvorena vrata nacionalnim porezima na neočekivani prihod energetskih tvrtki.
63 
No More Articles 
