“Ne može se više dogoditi da veće države gomilaju lijekove, a da ih ne dijele s manjim zemljama u potrebi”, naglasio je hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol
EU KOMISIJA PREDSTAVILA ZAKON O KRITIČNIM LIJEKOVIMA
Novi prijedlog omogućuje Komisiji da djeluje kao središnji kupac
kada to zatraži najmanje devet država članica
Europska komisija predstavila je ovaj tjedan jedan od svojih najznačajnijih zdravstvenih prijedloga, Zakon o kritičnim lijekovima, čiji je cilj povećati sigurnost opskrbe i dostupnost osnovnih lijekova diljem EU-a.
Iako je bio ambiciozan u nekim područjima, poput predloženog mehanizma „Kupuj europsko” i nove klase lijekova od „zajedničkog interesa”, u drugim je aspektima bio nespektakularan, osobito u koordinaciji rezervnih zaliha. Financiranje, kao i često u zdravstvenim pitanjima, ostaje ključna briga.
Ističemo glavna otvorena pitanja koja još treba riješiti.
Koliko je rizičan protekcionistički prijedlog 'Kupujmo europsko'?
Jedan od aspekata prijedloga o kojem se najviše govori je načelo „Kupuj europsko”, koje u javnoj nabavi daje prednost sigurnosti opskrbe nad troškovima.
Prema ovom novom predloženom pravilu, ugovorna tijela EU-a primjenjivat će zahtjeve za nabavu favorizirajući dobavljače koji proizvode značajan dio kritičnih lijekova unutar EU-a.
“Ovo se savršeno uklapa u granice onoga što već imamo u EU. To je, uostalom, najvažniji razlog javnog zdravlja jer imamo problem sa sigurnošću opskrbe”, rekao je povjerenik EU za zdravstvo Olivér Várhelyi.
Ovaj bi novi pristup mogao izložiti EU nezadovoljstvu međunarodnom trgovinom. Uostalom, nije daleko od pekinške politike 'Kupujte Kinu' o medicinskim uređajima koju je EU nedavno otvoreno osporavala jer ograničava strane dobavljače, uključujući one iz EU-a, od državnih ugovora.
Ranije ove godine izvršna vlast EU-a objavila je izvješće koje dokazuje nepravedna ograničenja Kine, tvrdeći da bi otvorenost tržišta trebala biti recipročna.
Ako se provede, "Kupujmo europsko" mogao bi dovesti EU u sličnu poziciju - riskirajući odmazdu trgovinskih partnera i smanjen pristup inozemnom tržištu.
Kako bi se smanjila ovisnost o zemljama koje nisu članice EU-a, prijedlog promiče povećanu europsku proizvodnju kritičnih lijekova, kao i novu kategoriju lijekova od zajedničkog interesa.
Ali moraju li se ti lijekovi proizvoditi na europskom tlu? Po novom prijedlogu baš i ne. Komisija planira ojačati bilateralnu suradnju i uspostaviti nova strateška partnerstva kako bi osigurala različite izvore opskrbe.
"Jako se oslanjam na zemlje kandidate i zemlje u našem najbližem susjedstvu koje bi trebale biti u najboljoj poziciji da nam pomognu vratiti proizvodnju u EU ili bliže EU-u", rekao je Várhelyi.
Dužnosnici EU-a također su spomenuli potencijalnu suradnju s drugim širim europskim trećim zemljama poput UK-a i Švicarske, s obzirom na njihove snažne trgovinske veze i blizinu.
Ograičeno financiranje
Veliki nedostatak prijedloga je ograničeno financiranje. Indikativni proračun od 83 milijuna eura za 2026.-2027., prvenstveno iz programa EU4Health, relativno je skroman.
Ovo financiranje će vjerojatno pokriti samo koordinacijske napore Europske agencije za lijekove (EMA) i Europske komisije, a ne podržavati velike proizvodne pomake.
Iako bi strateški projekti mogli dobiti dodatna sredstva iz programa EU-a kao što su Horizon Europe i Digital Europe Programme, neizvjesno je hoće li ta sredstva biti dovoljna.
Uoči predstavljanja prijedloga, 11 ministara zdravstva EU pozvalo je na proširenje opsega financiranja obrane EU-a na kritične lijekove. Međutim, Várhelyi je odbacio ovu ideju, istaknuvši umjesto toga oslanjanje na državnu pomoć.
Kako bi to olakšala, Komisija je ublažila ograničenja u definicijama državnih potpora u nekim novim smjernicama, potičući države članice da ulože svoje nacionalne proračune u ovu inicijativu.
Zajednička nabava dobiva nadogradnju
Prijedlog uključuje poboljšane mehanizme za zajedničku nabavu, pri čemu Komisija preuzima snažniju ulogu.
Tradicionalno, zajednička nabava omogućuje Komisiji i najmanje devet država članica da pregovaraju kao jedinstveni kupovni blok, potičući kolektivnu potražnju za boljim uvjetima.
Novi prijedlog formalizira i proširuje ovaj mehanizam, omogućujući Komisiji da djeluje kao središnji kupac kada to zatraži najmanje devet država članica.
Uz to, uvodi se model prekogranične nabave uz pomoć Komisije, gdje izvršna vlast EU-a pruža logističku i administrativnu podršku državama članicama koje upravljaju vlastitom nabavom.
Ova formalizacija temelji se na prethodnim naporima u nabavi koje je predvodila Komisija, kao što je kupnja cjepiva za boginje i gripu.
Pitanje rezervnih zaliha
Jedna od ključnih preporuka Saveza za kritičnu medicinu - tijela zainteresiranih strana koje analizira ranjivosti opskrbnog lanca - bila je uspostava usklađenog EU okvira za skladištenje zaliha za nepredviđene situacije.
Međutim, ovaj je aspekt u potpunosti izostavljen iz prijedloga. Pristup stvaranju zaliha na razini cijele Europe osigurao bi da se države članice međusobno ne natječu za zalihe i mogle bi se osloniti na solidarnost EU-a tijekom nestašica.
Bez koordinacije postoji rizik da će napori na stvaranju zaliha biti rascjepkani, što će dovesti do neučinkovitosti i potencijalnih nejednakosti.
“Ne može se više dogoditi da veće države gomilaju lijekove, a da ih ne dijele s manjim zemljama u potrebi”, naglasio je hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol iz Europske pučke stranke desnog centra.
Budući da se prijedlog sada kreće u zakonodavni proces, očekuje se da će zastupnici Europskog parlamenta uvesti amandmane koji potiču koordinirane mjere skladištenja.
134 
No More Articles 
