Politika azila: Vijeće potiče donošenje zakona EU-a o sigurnim zemljama podrijetla i sigurnim trećim zemljama
EU MIJENJA POLITIKU AZILA
Zemlje koje treba odrediti kao sigurne zemlje podrijetla na razini EU-a:
Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis
Vijeće je danas postiglo dogovor o svom stajalištu o dvama zakonskim aktima EU-a koji će ojačati praktičnu primjenu ključnih koncepata sigurne zemlje u pravilima EU-a o azilu.
Cilj ovih novih zakona EU-a o migracijama je uvođenje bržih i učinkovitijih postupaka azila za one koji ne bi trebali dobiti zaštitu unutar EU-a.
Nova uredba kojom se revidira koncept sigurne treće zemlje proširit će okolnosti pod kojima se zahtjev za azil može odbiti kao nedopustiv. Vijeće je također dovršilo važan dio Pakta o migracijama i azilu iz 2024. godine dogovorom o prvom zajedničkom popisu sigurnih zemalja podrijetla EU-a, koji će državama članicama omogućiti ubrzano rješavanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Reformirani koncept sigurne treće zemlje
Imamo vrlo velik priljev ilegalnih migranata, a naše europske zemlje su pod pritiskom. Tisuće se utapaju u Sredozemnom moru ili su zlostavljane duž migracijskih ruta, dok krijumčari ljudi zarađuju bogatstvo.
To pokazuje da trenutni sustav stvara nezdrave strukture poticaja i snažan faktor privlačnosti koji je teško razbiti.
Danska i većina država članica EU zalažu se za obradu zahtjeva za azil u sigurnim trećim zemljama kako bi se uklonili poticaji za ulazak na opasna putovanja u EU.
Drago mi je što smo se mi - države članice - dogovorili o općem pristupu reviziji koncepta „sigurne treće zemlje“, koji omogućuje državama članicama da sklapaju sporazume sa sigurnim trećim zemljama o obradi zahtjeva za azil izvan Europe.
Rasmus Stoklund, danski ministar za useljeništvo i integraciju
Koncept sigurne treće zemlje omogućuje državama članicama EU-a da odbiju zahtjev za azil kao nedopušten (tj. bez ispitivanja njegove suštine) kada su tražitelji azila mogli tražiti i, ako ispunjavaju uvjete, dobiti međunarodnu zaštitu u zemlji izvan EU-a koja se smatra sigurnom za njih.
Prema ažuriranim pravilima o kojima se Vijeće dogovorilo, države članice moći će primjenjivati koncept sigurne treće zemlje na temelju sljedeće tri mogućnosti:
postoji „veza“ između tražitelja azila i treće zemlje. Međutim, veza više neće biti obvezni kriterij za korištenje koncepta sigurne treće zemlje
podnositelj zahtjeva je prošao kroz treću zemlju prije dolaska u EU
postoji sporazum ili aranžman sa sigurnom trećom zemljom koji osigurava da će se zahtjev osobe za azil ispitati u dotičnoj zemlji izvan EU-a. Primjena koncepta sigurne treće zemlje na temelju sporazuma ili aranžmana nije moguća u slučaju maloljetnika bez pratnje
Podnositelj zahtjeva koji se žali na odluku o nedopustivosti na temelju koncepta sigurne treće zemlje više neće imati automatsko pravo ostati u EU-u tijekom trajanja žalbenog postupka, dok pravo podnositelja zahtjeva da od suda zatraži pravo na ostanak ostaje na snazi.
Popis sigurnih zemalja podrijetla EU-a
Svake godine deseci tisuća ljudi dolaze u Europu i traže azil iako napuštaju sigurne zemlje u kojima općenito ne postoji rizik od progona.
Danas smo se dogovorili o prvom popisu sigurnih zemalja podrijetla EU-a, koji će pomoći u stvaranju bržih i učinkovitijih postupaka azila i povratka onih kojima nije potrebna zaštita. Važna prekretnica za politiku azila EU-a.
Rasmus Stoklund, danski ministar za useljeništvo i integraciju
Koncept sigurne zemlje podrijetla omogućuje državama članicama da uspostave poseban sustav za ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Prema uredbi o postupku azila iz 2024., usvojenoj kao dio Pakta o azilu i migracijama, države članice moraju primijeniti ubrzani postupak za podnositelje zahtjeva iz sigurne zemlje podrijetla i mogu ga provesti na granici ili u tranzitnim zonama.
Pravila o sigurnoj zemlji podrijetla temelje se na pretpostavci da se pretpostavlja da podnositelji zahtjeva iz takve zemlje imaju dovoljnu zaštitu od rizika progona ili ozbiljnih kršenja svojih temeljnih prava. Zemlje izvan EU-a mogu se odrediti kao sigurne zemlje podrijetla samo kada zadovoljavaju visoki prag sigurnosti.
Vijeće se složilo da sljedeće zemlje treba odrediti kao sigurne zemlje podrijetla na razini EU-a: Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis.
Zemlje kandidatkinje za pristup EU također se na razini Unije označavaju kao sigurne zemlje podrijetla, osim ako:
u zemlji postoji situacija međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba
donesene su restriktivne mjere koje utječu na temeljna prava i slobode ili
udio pozitivnih odluka vlasti država članica podnositeljima zahtjeva iz te zemlje veći je od 20%
U stajalištu Vijeća jasno se navodi da bi Komisija trebala pratiti situaciju u zemljama kandidatkinjama za EU i obavijestiti države članice kada se bilo koja od ovih iznimki primjenjuje ili prestaje primjenjivati.
Vijeće se također složilo da dopusti Komisiji da obustavi određivanje sigurne zemlje podrijetla na razini EU-a za cijelu zemlju ili samo za dijelove njezina teritorija ili stanovništva gdje je to opravdano. Države članice i dalje će moći imati vlastite nacionalne popise sigurnih zemalja podrijetla s dodatnim zemljama izvan EU-a, osim onih na popisu EU-a.
Vijeće je također podržalo prijedlog Komisije za ubrzanje provedbe određenih odredbi Pakta o migracijama i azilu, koje su prethodno bile planirane za lipanj 2026.
67 
No More Articles 
