Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Prema EU parlamentu, poslodavci bi također trebali jasnije nego prije definirati i zabraniti uznemiravanje, maltretiranje i diskriminaciju na radnim mjestima
EU parlament želi bolje zaštititi mentalno i fizičko zdravlje radnika
Depresija povezana s poslom zemlje EU-a košta otprilike 100 milijardi eura godišnje
Europski parlament poziva na donošenje novog zakonodavstva koje bolje štiti mentalno i fizičko zdravlje radnika.
Prema rezultatima istraživanja OSH Pulse Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu 45% zaposlenika u Finskoj doživljava stres, depresiju i anksioznost povezane s poslom - što je među najvišima udjelima u EU.
Studija ispituje kako stres, klimatske promjene i digitalna tehnologija na poslu utječu na mentalno zdravlje radnika - i što poslodavci poduzimaju po tom pitanju.
Što se tiče stresa i depresije na poslu, Finska je bila druga, odmah iza Grčke, gdje je gotovo polovica (49%) radnika navela takva iskustva.
Psihološki simptomi povezani s poslom najmanje su se javljali u Danskoj, gdje je pogođeno samo 19 posto zaposlenika. Diljem EU-a 29 posto radnika smatralo je da je posao oslabio njihovo psihičko blagostanje.
Europski parlament sada poziva na donošenje novog zakonodavstva koje bolje štiti mentalno i fizičko zdravlje radnika. Početkom rujna odbor Europskog parlamenta odobrio je zakonodavnu inicijativu o tom pitanju.
Inicijativa poziva poslodavce da provode redovite procjene psihosocijalnih rizika na radu, poput prekomjernog opterećenja poslom i visokog tempa rada. Prema inicijativi, poslodavci bi trebali reagirati na psihološke simptome radnika, na primjer, pristankom na rad na daljinu.
Prema EU parlamentu, poslodavci bi također trebali jasnije nego prije definirati i zabraniti uznemiravanje, maltretiranje i diskriminaciju na radnim mjestima.
Zastupnica u Europskom parlamentu Estelle Ceulemans, koja je vodila inicijativu, istaknula je da depresija povezana s poslom zemlje EU košta otprilike 100 milijardi eura godišnje.