Sljedeći dugoročni proračun EU-a (2028. – 2034.) trebao bi namijeniti više sredstava svemirskim projektima kako bi se smanjila ovisnost o SAD-u i ojačala strateška autonomija bloka
EU ZAOSTAJE U SVEMIRSKIM AKTIVNOSTIMA, TRAŽE SE DODATNA SREDSTVA
Samo održavanje postojećih sustava zahtijevat će ulaganje
veće od trenutnih 17 milijardi eura dodijeljenih svemiru
Europska komisija je u završnoj fazi izrade prijedloga sedmogodišnjeg proračuna bloka nakon 2027., koji trenutno iznosi 1,2 bilijuna eura. Povjerenik EU za obranu i svemir traži dodatna sredstva za svoja područja politike.
Sljedeći dugoročni proračun EU-a (2028. – 2034.), trenutno postavljen na 1,2 bilijuna eura, trebao bi namijeniti više sredstava svemirskim projektima kako bi se smanjila ovisnost o SAD-u i ojačala strateška autonomija bloka, rekao je povjerenik EU-a za obranu i svemir Andrius Kubilius za program Euronewsa EU Decoded.
„Znamo potrebe, a potrebe su puno veće od onih koje sada imamo u ovom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO 2021. – 2027.)", rekao je Kubilius, dodajući da će samo održavanje postojećih sustava zahtijevati ulaganje veće od trenutnih 17 milijardi eura dodijeljenih svemiru.
Ako ne izdvojimo dovoljno sredstava i ne započnemo s razvojem ovih projekata, do 2035. mogli bismo se naći u vrlo neprivlačnoj situaciji.
Bivši litavski premijer tvrdio je da Europa i dalje "prilično ovisi" o ključnim strateškim uslugama SAD-a te da kontinent hitno treba razviti više vlastitih sustava svemirskih obavještajnih podataka.
EU trenutno razvija projekt IRIS², inicijativu vrijednu 11 milijardi eura čiji je cilj stvaranje sigurne, multiorbitalne satelitske mreže za vlade i poduzeća EU-a, ali očekuje se i pokretanje novih projekata u okviru financiranja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.
„Gradimo vlastite kapacitete, a to će koštati, pa bi taj novac trebao biti uključen u sljedeći VFO“, rekao je Kubilius.
„Ako ne izdvojimo dovoljno sredstava i ne započnemo s razvojem ovih projekata, do 2035. mogli bismo se naći u vrlo neprivlačnoj situaciji“, upozorio je povjerenik.
Posljednjih godina Europa je izgubila vodeću poziciju na tržištu komercijalnih raketa-nosača (Ariane 4-5) i geostacionarnih satelita - što je čak prisililo EU da se privremeno oslanja na američke rakete SpaceX za lansiranje vlastitih satelita.
Prema izvješću Maria Draghija o konkurentnosti, EU je također zaostala u svemirskim aktivnostima i pretrpio velike poremećaje u lancu opskrbe. Kao rezultat toga, industrija je postala manje profitabilna, s nižom prodajom i povećanom ovisnošću o komponentama poput poluvodiča i detektora.
Ranije ove godine, Kubilius je predstavio plan EU-a kako bi ostao svemirska sila: nastaviti razvoj vodećih programa, pokrenuti strategiju EU-a za svemirsku industriju radi poticanja inovacija i konkurentnosti, osigurati autonomni pristup svemiru, ojačati veze između obrane i svemira te potaknuti ulaganja.
Povjerenik je već donio Zakon EU o svemiru, čiji je cilj stvaranje istinskog jedinstvenog tržišta za svemirske aktivnosti i podatke. No, hoće li uspjeti osigurati više sredstava za svemir u sljedećem VFO-u kako bi ispunio ostatak svoje agende, ostaje za vidjeti.
Očekuje se da će Europska komisija 16. srpnja predstaviti prvi paket svog dugoročnog proračuna za razdoblje nakon 2027., kada će započeti bitka za sredstva između starih i nedavnih prioriteta EU-a.
134 
No More Articles 
