Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, ekoloških, političkih i društvenih čimbenika
EUROSTAT: 2024. 9,9% STANOVNIŠTVA EU-a BILI SU STRANI DRŽAVLJANI
Najveći udio imigranata u ukupnom stanovništvu bio je
u Luksemburgu i to 51% rezidentnog stanovništva
Broj državljana izvan EU-a koji žive u EU-u porastao je za 2,3 milijuna u 2023., a državljani Ukrajine, Turske i Maroka predstavljaju tri najveće skupine.
Oko 44,7 milijuna osoba rođenih izvan EU-a živjelo je u državi članici početkom 2024. Taj broj predstavlja 9,9% stanovništva EU-a.
To je povećanje od 2,3 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Najveći broj osoba rođenih u inozemstvu koji žive u zemljama EU nalazi se u Njemačkoj (16,9 milijuna ljudi), Francuskoj (9,3 milijuna), Španjolskoj (8,8 milijuna) i Italiji (6,7 milijuna).
Ipak, najveći udio imigranata u ukupnom stanovništvu bio je u Luksemburgu i to 51% rezidentnog stanovništva.
Slijede Malta s 30,8%, Cipar s 26,9% i Irska s 22,6%.
S druge strane, osobe rođene u inozemstvu predstavljale su manje od 5% stanovništva u Poljskoj, odnosno 2,6% njezinog stalnog stanovništva.
Slijedila je Rumunjska s 3,1%, Bugarska s 3,3% i Slovačka s 3,9%.
Između 2014. i 2024. udio osoba rođenih u inozemstvu povećao se u većini zemalja EU-a.
Latvija i Grčka bile su jedine dvije države članice koje su zabilježile smanjenje udjela osoba rođenih u inozemstvu.
Građani Ukrajine, Turske i Maroka bili su tri najveće skupine građana izvan EU-a koji žive u zemljama članicama EU-a 2024.
Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, ekoloških, političkih i društvenih čimbenika.
U većini zemalja EU stanovništvo rođeno u inozemstvu bilo je mlađe od domaćeg stanovništva.
Prosječna dob pojedinaca rođenih u EU bila je 45,1 godina, dok je za useljenike koji žive u EU bila 43,1 godina.
Samo je u Estoniji, Francuskoj, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj udio pojedinaca starijih od 65 godina bio veći u populaciji rođenoj u inozemstvu nego u populaciji rođenoj u zemlji.
78 
No More Articles 
