Nova pravila mijenjaju osnove za obustavu bezviznog režima kako bi uključila kršenja ljudskih prava
PROMJENA VIZNOG PRAVILA EU-a MOGLA BI DOVESTI DO UVOĐENJA OBVEZNIH VIZA ZA IZRAELSKE GRAĐANE
Mehanizam suspenzije bezviznog režima sada će biti lakše aktivirati jer su pragovi sniženi i dodani novi kriteriji
Mehanizam za obustavu kratkoročnih putovanja u EU bez viza reformiran je kako bi uključivao kršenja ljudskih prava, a Izrael bi mogao biti jedna od prvih pogođenih zemalja.
Izrael će biti jedna od prvih zemalja na koje će se odnositi reforma mehanizma za obustavu kratkotrajnih putovanja bez viza u zemlje EU i schengenskog prostora, o kojoj su se u utorak dogovorili Europski parlament i Vijeće, prema izvorima iz Europskog parlamenta.
Nova pravila mijenjaju osnove za obustavu bezviznog režima kako bi uključila kršenja ljudskih prava, što bi moglo dovesti do uvođenja obveznih viza za izraelske građane, između ostalog, rekli su za Euronews izvori iz Parlamenta upoznati s dosjeom.
Trenutačno državljani 61 zemlje - uključujući Australiju, Brazil, Izrael, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu i države Zapadnog Balkana - mogu putovati u schengenski prostor na kratkotrajne boravke do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
EU može suspendirati bezvizni režim pod određenim uvjetima. Do sada se to dogodilo samo jednom - s Republikom Vanuatu - zbog njezine sheme državljanstva putem ulaganja, koja je bogatim Rusima dodijelila vanuatanske putovnice koje su im omogućavale slobodno putovanje u EU.
Prema novom sporazumu između zakonodavaca EU-a i država članica, mehanizam suspenzije sada će biti lakše aktivirati jer su pragovi sniženi i dodani novi kriteriji.
Na primjer, kršenja Povelje Ujedinjenih naroda, teška kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima ili humanitarnog prava i nepoštivanje odluka međunarodnih sudova sada će biti valjani razlozi za suspenziju bezviznog statusa neke zemlje.
„Ovaj alat nam pomaže u provođenju vrijednosti koje su izgradile našu zajednicu i omogućuje nam provođenje ljudskih prava i poštovanja međunarodnog prava“, rekao je za Euronews slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Matjaž Nemec, izvjestitelj za prijedlog zakona u Parlamentu. „Nijedna konkretna zemlja nije meta napada“, dodao je.
Međutim, status Izraela je među zemljama kojima je najviše prijetio ospora prema novom postupku, rekli su izvori iz Parlamenta za Euronews, zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu protiv Gaze - navoda koje je iznio UN. Srbija je još jedna zemlja koja će vjerojatno biti meta, zbog zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima koje je istaknuo UN, rekli su izvori.
Prema postupku, Europska komisija mora donijeti provedbeni akt kojim se bezvizni režim za određenu zemlju obustavlja na godinu dana. Za ovu odluku potrebno je samo odobrenje država članica i može se blokirati kvalificiranom većinom. Za produljenje suspenzije Komisija mora donijeti delegirani akt, koji umjesto toga može blokirati Vijeće ili Parlament.
Zemlje schengenskog prostora - koje uključuje sve države EU osim Cipra, Irske, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske - također mogu potaknuti Komisiju da pokrene postupak, obavijestivši da smatraju da su uvjeti za pokretanje mehanizma ispunjeni. Parlament također može predložiti neobvezujuću rezoluciju kojom preporučuje suspenziju bezviznog statusa zemlje.
„Vjerojatnije je da će država članica EU pokrenuti pitanje Izraela, a ne Parlament“, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem za Euronews, dodajući da je nekoliko političkih skupina u Parlamentu inzistiralo na uključivanju kršenja ljudskih prava imajući na umu Izrael.
Alat za odvraćanje migracija
Među ostalim zakonskim promjenama uključenim u prijedlog zakona su nove odredbe vezane uz migracije. Trenutno, znatno povećanje broja osoba određene nacionalnosti koje nezakonito borave u schengenskom prostoru ili porast broja tražitelja azila iz zemlje s niskom stopom priznavanja može opravdati suspenziju bezviznog režima.
Prema reformi, prag za procjenu povećanja nezakonitih boravaka smanjit će se s 50% na 30% u odnosu na broj iz prethodnog razdoblja. U međuvremenu, prag za "nisku stopu priznavanja" zahtjeva za azil povećat će se s trenutnih 4% na 20%. To bi proširilo spektar uključenih zemalja i olakšalo aktiviranje mehanizma.
Doista, promjenama se želi poslati poruka zemljama koje imaju koristi od bezviznog pristupa, potičući ih da smanje migracije u EU. „Poljsko predsjedništvo, koje predvodi Vijeće, snažno se zalagalo za ovu reformu zbog snažnih ambicija među državama članicama. Zato smo danas uspjeli postići dogovor“, rekao je Matjaž Nemec.
Dogovor postignut u utorak još uvijek moraju formalno usvojiti i Parlament i Vijeće prije nego što postane zakon EU-a.
134 
No More Articles 
