Isti dan održan je i prosvjed "Hoda za život" u Rijeci. Očekivao sam da će se gđa Markić sa svojim članstvom priključiti prosvjedu u Zagrebu i tako podržati ovaj najveći do sada nepolitički prosvjed za dobrobit cijele Hrvatske. No, izgleda da neki vuku samo na svoju stranu, odnosno u ime, račun i na poziv jedne stran(k)e.
Pa kad bi se taj otpad u Lici nekako i sanirao, opet se ne bi ništa riješilo jer je takvih odlagališta puna Hrvatska. Vlada bi se hvalila kako je i taj problem riješila, pola Hrvatske bi pljeskalo, pola zašutjelo, a nova odlagališta bi i dalje nicala.
Promjene drugog stupa mirovinskog sustava štednje, uključujući prijedlog o ukidanju automatskog upisa
LITVANSKA VLADA ODOBRILA PROMJENE SUSTAVA MIROVINSKE ŠTEDNJE
„Cilj je veće poticanje dodatne štednje, izgradnja većeg povjerenja u dodatnu štednju i učiniti sustav
puno privlačnijim nego što je sada kroz fleksibilnost i mogućnost upravljanja vlastitim novcem“
Litvanska vlada je odobrila promjene drugog stupa mirovinskog sustava štednje, uključujući prijedlog o ukidanju automatskog upisa, omogućavanju isključenja i zadržavanju državnog doprinosa od 1,5 posto za one koji nastave štedjeti.
Predložene izmjene Zakona o akumulaciji mirovina, koje je izradilo Ministarstvo socijalne sigurnosti i rada, dale bi ljudima dvije mogućnosti da se odluče za korištenje mirovinskih fondova - između siječnja i rujna 2026. i u istom razdoblju 2027.
Izmjene bi omogućile sudionicima koji nisu zadovoljni novim pravilima da napuste sustav i povuku svoje prošle uplate zajedno s prinosima od ulaganja.
„Sustav koji predlažemo je uravnotežen i održiv“, rekla je novinarima ministrica socijalne sigurnosti i rada Inga Ruginienė nakon sastanka Vlade.
„Cilj je veće poticanje dodatne štednje, izgradnja većeg povjerenja u dodatnu štednju i učiniti sustav puno privlačnijim nego što je sada kroz fleksibilnost i mogućnost upravljanja vlastitim novcem“, rekla je.
Očekuje da će parlament usvojiti amandmane do 1. srpnja kako bi mogli stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Izmjene bi omogućile sudionicima koji nisu zadovoljni novim pravilima da napuste sustav i povuku svoje prošle uplate zajedno s prinosima od ulaganja.
Prema Ruginieneu, sredstva podignuta tijekom prijelaznog razdoblja ne bi se oporezivala. U budućnosti bi oni koji ostanu u sustavu, ali kasnije odluče podići dio svoje ušteđevine, plaćali izlaznu naknadu od 3 posto.
Bilo bi dopušteno jednom u životu podići 25 posto svoje akumulirane ušteđevine, ali ne više od uplaćenog iznosa.
Sudionicima koji se odluče ostati ponudila bi se veća fleksibilnost. Mogli bi iz određenih razloga pauzirati uplate na neodređeno vrijeme i odabrati koji dio plaće žele izdvojiti za štednju.
Također bi im bilo dopušteno jednom u životu podići 25 posto svoje akumulirane ušteđevine, ali ne više od iznosa koji su uplatili.
U utorak su Litvanska konfederacija poslodavaca, Konfederacija industrijalaca, Poslovna konfederacija, Udruženje financijskih analitičara, Forum investitora i šest drugih organizacija ponovili svoje upozorenje da će ovi prijedlozi potkopati cijeli sustav.
Ustavni sud je u ožujku prošle godine presudio da je nepostojanje zakonske odredbe koja bi ljudima omogućila raskid ugovora o mirovinskoj štednji iz važnih razloga neustavno.
Trenutno je 1,42 milijuna ljudi uključeno u drugi mirovinski stup.
Podaci državnog fonda socijalnog osiguranja, Sodra, od prosinca 2024. pokazali su da je oko 774 000 ljudi, odnosno 54,5 posto svih sudionika, uplatilo doprinose na svoje mirovinske račune.
102 
No More Articles 
