Predloženi proračun već uključuje velike promjene u svojoj strukturi i pristupu trošenju. Daljnja smanjenja poljoprivrednih i regionalnih fondova oslabila bi ga.
Malta se pridružuje apelu za zaštitu poljoprivrede i regionalnih fondova
Zajedničko pismo 17 zemalja upozorava da bi daljnja smanjenja oslabila proračun EU-a i poziva na dodatno financiranje novih prioriteta
Premijer Robert Abela pridružio se 16 drugih čelnika EU-a u pozivu bloku EU-a da zaštiti fondove za poljoprivredu i regionalni razvoj.
U njihovom pismu, od 2. listopada, upozoreno je na daljnja smanjenja. Malta je bila među 17 čelnika navedenih kao potpisnici, zajedno s Italijom, Bugarskom, Hrvatskom, Estonijom, Mađarskom, Litvom, Poljskom, Slovenijom, Španjolskom, Rumunjskom, Ciprom, Češkom, Grčkom, Latvijom, Portugalom i Slovačkom.
„Njihovo daljnje smanjenje ne bi moderniziralo proračun EU-a; samo bi ga oslabilo i riskiralo potkopavanje javne podrške europskom projektu“, rekli su čelnici u zajedničkom pismu. Istaknuli su da ovo nije vrijeme da Europa smanji svoje ambicije.
Apel se odnosi na predloženi proračun EU-a za razdoblje 2028. – 2034., poznat kao Višegodišnji financijski okvir. Čelnici su tvrdili da potrošnja na nove prioritete, uključujući obranu i energetsku sigurnost, mora očuvati podršku utvrđenim politikama.
Pismo je upućeno irskom premijeru Michaelu Martinu u njegovom svojstvu predsjednika Vijeća Europske unije, uoči revizije prijedloga za pregovore o proračunu.
U središtu njihovog apela su kohezijska politika, koja podržava regionalni razvoj, i zajednička poljoprivredna politika, koja podržava poljoprivredu. Čelnici su rekli da obje pomažu u smanjenju razlika između država članica i regija, podržavaju ruralna područja i jačaju sigurnost hrane.
Međutim, rekli su da je prijedlog Europske komisije već smanjio financiranje obje politike u realnom smislu, unatoč ukupnom povećanju proračuna. Pozvali su na zajedničku deklaraciju od 26. svibnja pozivajući na očuvanje njihovog financiranja.
Čelnici su također tvrdili da predloženi proračun već uključuje velike promjene u svojoj strukturi i pristupu trošenju. Daljnja smanjenja poljoprivrednih i regionalnih fondova oslabila bi ga, rekli su.
Kako bi se zadovoljili novi zahtjevi, pozvali su EU da osigura dodatna sredstva. Rekli su da ukupna razina financiranja utvrđena u prijedlozima za pregovore ciparskog predsjedništva ostaje osnova za zadovoljavanje financijskih potreba bloka.
Skupina je izrazila spremnost za rad na novim izvorima prihoda EU-a koji bi mogli ublažiti pritisak na nacionalne proračune. Rekli su da bi oni trebali biti pravedni, jednostavni i izbjegavati stavljanje većeg relativnog tereta na one s manje resursa.
Također su predložili razmatranje sporije otplate sredstava NextGenerationEU kako bi se ostavilo više prostora za trošenje u sljedećem proračunu. Ta bi opcija zahtijevala procjenu njezina učinka na ukupne troškove otplate.
Uz to, predložili su ograničeno, ciljano europsko zaduživanje za jasno definirane strateške prioritete.
Čelnici su odbacili zadržavanje trenutnog sustava rabata na nacionalne doprinose. Tvrdili su da su se okolnosti koje su opravdavale ta smanjenja promijenile.
Prilikom procjene doprinosa, EU bi trebala uzeti u obzir prosperitet svake zemlje i relativni potreban napor, kao i isplaćeni iznos, rekli su.
Pismo je završilo pozivom irskom predsjedništvu da u svojim predstojećim pregovaračkim prijedlozima odrazi te zabrinutosti, obećavajući suradnju u cilju adekvatno financiranog proračuna.