Sve švedske stranke podržavaju povećanje obrambene potrošnje od 300 milijardi kruna
ŠVEDSKA: NAJVEĆE POVEĆANJE OBRAMBENIH IZDATAKA OD HLADNOG RATA
Ministar obrane Pål Jonson rekao je na konferenciji za novinare
da je "široki konsenzus" "gotovo jedinstven" u svijetu
Švedska vlada u četvrtak je izjavila da je dobila podršku svih parlamentarnih stranaka za veliko povećanje obrambenih izdataka, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Europu da preuzme veću odgovornost za sigurnost.
Povećanje od 300 milijardi kruna tijekom sljedećeg desetljeća, prvi put najavljeno u ožujku, a koje bi trebalo biti finalizirano u nadolazećim proračunskim odlukama, bit će najveći poticaj naoružavanju zemlje od Hladnog rata.
Ova nordijska zemlja odustala je od dva stoljeća vojne nesvrstanosti i podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, postavši 32. članica saveza u ožujku prošle godine.
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od saveznika NATO-a da se obvežu na trošenje pet posto BDP-a na obranu, a članice će pokušati postići dogovor na sastanku sljedeći tjedan.
Švedska investicija - koja će do 2030. godine povećati obrambene izdatke na 3,5 posto BDP-a, u odnosu na sadašnjih 2,4 posto - bit će financirana kreditima, rekla je ministrica financija Elisabeth Svantesson na konferenciji za novinare.
U okružju vladinih kolega i predstavnika drugih stranaka, pohvalila je sve što su "ujedinjeni" oko plana za koji se očekuje da će povećati razinu švedskog duga u odnosu na BDP za tri postotna boda.
Ministar obrane Pål Jonson rekao je na istoj konferenciji za novinare da je "široki konsenzus" "gotovo jedinstven" u svijetu.
Švedska je drastično smanjila obrambene izdatke nakon završetka Hladnog rata, ali je promijenila smjer nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.
„Da budem iskrena, (ulaganje) je također usmjereno na to da se osigura da naša djeca i unuci ne moraju učiti ruski“, rekla je Svantesson.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poziva članice da se obvežu na 3,5 posto izravnih vojnih izdataka do 2032. godine, te dodatnih 1,5 posto na šire sigurnosne izdatke.
134 
No More Articles 
